HRVATSKA UDRUGA SRČANIH BOLESNIKA "SRCE"
VIJESTI
UDRUGA SRCE
BOLEST
PREDAVANJA
FOTO GALERIJE
LINKOVI
DONACIJE
KONTAKT
GLASNIK UDRUGE SRCE

TERMINOLOGIJA U KARDIOLOGIJI

ANEURIZMA - lokalno, abnormalno proširenje bilo koje krvne žile. Prema obliku razlikuju se kuglaste, vrećaste, vretenaste i cilindrične aneurizme. Najčešći uzroci aneurizmi su arteroskleroza, trauma, urođeni defekti stijenke krvnih žila, te nespecifične i druge upale.

ANGINA PECTORIS - (stenokardija), prekordijalna bol zbog ishemije (neprikladan protok krvi) miokarda. Najčešće u obliku pritiska, žarenje ili nelagodnosti iza prsne kosti.

ANGIOGRAFIJA - rendgenska invazivna dijagnostička metoda prikaza krvnih žila kontrastnim sredstvima. Arteriografija - prikaz arterija, flebografija - kontrastno slikanje vena.

ANGIOKARDIOGRAFIJA - radiografski prikaz srčanih šupljina, aorte, plućnih žila i koronarnih žila. Izvodi se ubrizgavanjem kontrastnog sredstva u te šupljine putem katetera uvedenog kroz periferne arterije ili vene.

ANTIARITMICI - sredstva koja usklađuju ritam srca.

ANTIHIPERTENZIVNA SREDSTVA - antihipertenzivi, sredstva za liječenje povišenog krvnog tlaka. Mogu se upotrebljavati sami ili u kombinaciji, ovisno o vrsti hipertenzije, bolesnoj dobi, trajanju bolesti, spolu.

ANTIKOAGULANSI - sredstva za sprečavanje zgrušnjavanja krvi. Upotrebljavaju se kod infarkta miokarda. Tromboze dubokih vena, zatajivanja srca, kod pacijenata sa umjetnim srčanim zaliscima. Primjenu antikoagulansa valja strogo kontrolirati (kontrola PV- protrombinsko vrijeme, odnosno INR).

AORTA - glavna i najveća arterija. Iz nje polaze sve ostale arterije velikog krvnog optoka. Dijelovi aorte: ulazna aorta, luk aorte, silazna aorta koja ima prsni i trbušni dio.

AORTNA GREŠKA - stenoza, ili inscuficijencija aortnog ušća. Mogu biti izolirane ili kombinirane.

AORTNOKORONARNO PREMOŠTENJE - aortocoronary bypass, kirurška metoda liječenje koronarne bolesti. Srca u svrhu revaskularizacije ishenijskog područja miokarda što je nastalo suženjem ili začepljenjem neke od grana koronarnih žila srca. Izvodi se u izvantjelesnoj cirkulaciji, a za premoštenje koristi se bolesnikova vena safena, arterija radijalis ili arterija mamaria.

APNEJA - privremeni prestanak disanja.

ARTERIJLIZACIJA KRVI - pretvorba venske krvi, koja sadrži manje O2 i više CO2, u arterijsku koja sadrži više O2 i manje CO2; događa se u plućima.

ARTERIJE - žile kucavice - krvne žile koje odvode oksigeniranu krv iz srca na periferiju tijela i u unutrašnje organe. Naziv kucavice potječe od toga što pulsiraju.

ASISTOLIJA - potpuna odsutnost električne aktivnosti u elektrokardiogramu ("ravna crta") s odsutnošću pulsa, krvnog tlaka i perfuzije organa. Uzroci: teška opća miokardna ishemija i hiperpolarizacija membrane srčanih stanica.

ASTMA KARDIJALNA - srčana astma, napadaj otežanog disanja s gušenjem, nastao kao posljedica nakupljanja velike količine krvi u plućnom optoku. Uzrok: akutno zatajenje lijeve klijetke.

ATEROSKLEROZA - polagan, progresivna bolest, karakteriziraju je stvaranje sve većeg broja ateroma u aorti te u srednjim i velikim arterijama. Osnovne promjene - ateromi - su uzdignute, vezivne lipidne ploče unutar intime arterije. Imaju masnu srž, a prekrivenu su vezivnim slojem.

ATRIOVENTIKULSKI BLOK - usporenje ili blokiranje provođenja impulsa sa pretklijetke na klijetke u atrioventrikulskom čvoru, u Hisovu snopu ili u tri fascikula. Može biti nepotpun (I. stupanj), intermitentan (II. Stupanj) ili totalan (III. Stupanj)

AUTOMATIZAM SRCA - ritmičko stvaranje impulsa u samome srcu koji, širenjem kroz provodnu muskulaturu, dovode ritmičkog pobuđivanja i kontrakcije miokarda

BETABLOKATORI - sredstva koja blokiraju betaadrenergične receptore i na taj način suzbijaju učinak noradrenalina i drugih simpatomimetika. Upotrebljavaju se za bolesti srca i kod povišenog tlaka.

BRADIKARDIJA - sniženje frekvencije srca - ispod 50 kontrakcija u minuti.

BYPASS - premoštenje - kirurški shunt, svako zaobilaženje, skretanje fiziološkog protoka krvi izvedeno kirurškim putem. Može biti kardiopulmonalni-kardijalni, arterijsko - arterijski, arterijsko - venski i vensko - venski.

CEREBROVASKULARNE BOLESTI - bolesti moždanih krvnih žila, zajednički naziv za sve bolesti koje zahvaćaju jednu ili više krvnih žila mozga. Rjeđe je riječ o prirođenoj, češće stečenoj promijeni stijenke krvne žile, što remeti cirkulaciju krvi u mozgu.

C-REAKTIVNI PROTEIN - CRP - normalna bjelančevina plazme. Ubraja se u reaktante akutne faze, pa njegova koncentracija raste kod upale. Dokazano je da CRP je neposredni sudionik u procesu aterotrombogeneze, tj. možemo CRP promatrati kao biljeg upale u aterosklerotskom ateromu i kao biljeg koronarne bolesti.

DEFIBRILACIJA SRCA - primjena kontroliranog električnog šoka (300-400 Ws) u svrhu uspostavljanja normalnog ritma u slučaju fibrilacije ventrikula. Izvodi se defibrilatorom, čije se elektrode postavljaju na prsni koš ili ako je otvoren neposredno na srce.

DEFIBRILATOR- uređaj za defibrilaciju srca. Proizvodi električni impuls istosmjerne struje koji se kratkotrajno provodi kroz prsni koš.

DEHIDRATACIJA - smanjivanje količine tjelesne vode. Uzroci: jak proljev, povraćanje, jako znojenje, pojačano mokrenje. Postupak nadoknađivanja izgubljene vode - rehidratacija-povećanim uzimanjem na usta ili infuzijom

DIGITALIS - glikozid iz biljke Digitalis purpurea ili naprstak. Djeluje na srčane kontrakcije, povećava njegovu podražljivost i brzinu provođenja impulsa. Smanjuje frekvenciju srca.

DISANJE - respiracija - izmjena plinova između organizma i njegove okoline; primanje kisika i izdavanje ugljičnog dioksida. U mirovanju čovjek udahne i izdahne oko 6 litara zraka (12 x 0,5 l/min), što se naziva minutni volumen disanja.

DISEKANTNA ANEURIZMA AORTE - rascjep stijenke aorte zbog krvarenja u mediju što nastaje zbog rascjepa intime ili rupture vaza vazorum koje opskrbljuju mediju. Kirurški se zahvaćeni dio aorte može zamijeniti protezom.

DISPNEJA - zaduha - neugodan subjektivni osjećaj poteškoće u disanju. Najčešća je u fizičkom naporu nastaje hipoksija (sniženje sadržaja kisika u tkivu), primjer u srčanih bolesnika.

EHOKARDIOGRAFIJA - skupina neinvazivnih pretraga srca pomoću ultrazvuka. Podaci o strukturi i funkciji srca dobiju se od odjeka, tj. zvučnih valova reflektiranih od srčane strukture. Daje ključne podatke za dijagnozu funkcijskih parametara, točno mjerenje srčanih šupljina, debljina stijenke, morfološki prikaz srčanih struktura, mjerenje gradijenta tlaka i valvularnih regurgitacija.

EKSTRASISTOLA - preuranjena kontrakcija dijela ili čitava miokarda koja poremećuje temeljni ritam srca. Uzrok: impuls iz srca koji nije normalan prema porijeklu (ektopičan) i/ili vremenu nastanka (preuranjen).

ELEKTROKARDIOGRAM - EKG - zapis akcijskih potencijala srca koji se dobije aparatom (elektrokardiografom) preko elektroda postavljenih na prsni koš i udove. To je prikaz zbroja svih električnih potencijala za vrijeme srčanih ciklusa. U EKG-u se analizira frekvencija srca, ritam, položaj električne osovine, trajanje pojedinih intervala i amplituda valova. Na karakterističnoj krivulji razlikujemo P-val, QRS-kompleks, T-val, PR- interval i QT-interval.

ELEKTROSTIMULACIJA SRCA - metoda liječenja intremitentnih ili trajnih poremećaja srčanog ritma i provođenja električnim podražavanjem. Izvodi se elektrostimulatorom srca - pacemaker, koji se sastoji od baterije (generatora) i elektrode koja se uvodi preko vene u desnu klijetku ili desnu pretklijetku.

EMBOLIJA - stanje u kojem se tromb (krvni ugrušak), kapljice masti, zrak, amnijska tekućina ili strana tijela krvlju prenesu s jednog mjesta u cirkulaciju na drugo, te začepivši arteriju prekinu tijek krvi u njoj. Zbog začepljenja arterija nastaje ishemija tkiva te infarkti (infarkt srca, mozga, bubrega, gangrena nogu).

ENOKARD - unutrašnji sloj stijenke srca koji oblaže stijenke pretklijetki i klijetki i sve strukture koje se u njih izbočuju: srčani zalisci, vitke tetive, papilarni mišići. Odgovara intimi krvnih žila i nema vlastitih krvnih žila.

ENDOKARDITIS - bolest endokarda infekcijskog ili neinfekcijskog podrijetla. Uzroci: infekcijski, reumatski, nebakterijski trombotični enokarditis u sistemskim bolestima.

EPIKARD - visceralni list perikarda, vanjski sloj srčane stijenke građen poput perikarda. Subepikardni sloj čini pretežno masno tkivo i najdeblji je u brazdi, koja odvaja pretklijetke od klijetki (sulcus coronarius).

ERGOMETRIJA - testovi fizičkog opterećenja, hemodinamskog i dišnog sustava, u kojem se veličina opterećenja može mjeriti. U vrijeme opterećenja prate se različiti parametri: EKG, krvni tlak, frekvencija srca, potrošak kisika, proizvodnja ugljičnog dioksida, promjene acidobazne ravnoteže i plinova u krvi. Za utvrđivanje ishemije miokarda, osim EKG-a primjenjuje se i ehokardiografija i scintigrafija s talijem - 201. Opterećenje se izvodi hodanjem na pokretnom sagu ili bicikloergometrom. Indikacije: sumnja na koronarnu bolest srca, procjena terapije i prognoze koronarnih bolesnika te procjena terapije i prognoze koronarnih bolesnika te procjena kirurških intervencija na koronarnim žilama.

FIBRILACIJA ATRIJA - vrlo brza i nekontrolirana aktivnost atrija s frekvencijom od 4oo do 600 u minuti, koja se povremeno i nepravilno prenosi atrio-ventrikulskim čvorom na ventrikule, što rezultira nepravilnim ritmom ventrikula od 70 do 160 u minuti.

FIBRILACIJA VENTRIKULA - nepravilna i asinkrona kontrakcija dijelova ventrikulskog miokarda izazvana nepravilnim kaotičnim impulsima miokarda srčane klijetke koji se neorganizirano šire kroz njezinu stijenku. Udarni volumen i krvni tlak padnu na nulu - srčani arest. Ako fibrilacija traje više od nekoliko minuta, nestanu ireverzibilne ishemijske promjene mozga i srca. Liječenje: hitna defibrilacija i druge mjere oživljavanja.

FIBRINOLITICI - antitrombolitici, sredstva za terapiju trombotičnih stanja (duboke vene, arterijska tromboza i embolija, infarkt miokarda, umjetni zalisci). To su streptokinaza, urokinaza, tkivni aktivator plazminogena. Ova sredstva otapaju naslage fibrina i fibrinskih ugrušaka.

FONOKARDIOGRAFIJA - grafički zapis mehaničkih vibracija u tijeku srčana rada, koje uzrokuju srčane tonove i šumove. Mehaničke titraje prsne stijenke, što odgovaraju srčanim tonovima i šumovima, hvata mikrofon koji pretvara zvučne vibracije u električne impulse. Danas se sve manje primjenjuje, zbog razvoja elektrokardiografije.

HEMODINAMIKA - grana fiziologije koja proučava fizičke faktore tijeka krvi. Glavni elementi: svojstva krvi kao tekućine (viskoznost), sposobnost srca da izbacuje krv, krvni tlak, brzina strujanja krvi, otpor strujanja krvi i vazomotorika.

HEMOGLOBIN - Hb - skupina globularnih bjelančevina, nalaze se u eritrocitima. Hemoglobin u krvi predaje kisik stanicama i preuzima dio stvorenog CO2.

HEPARIN - polisaharid koji se stvara u mnogim stanicama, a sprječava zgrušavanje krvi. Kao lijek heparin je najdjelotvornija antikoagulacija (kod tromboze, infarkta srca, embolije i tijekom kardiovaskularnih operacija).

HIDROPERIKARD - prisutnost povećane količine tekućine u perikardnoj vreći. Između dvaju listova osrčja (perikarda) normalno se nalazi malena količina tekućine (oko 25-30 ml), koja omogućava gibanja visceralnog perikarda prema parijetalnom.

HIPERLIPEMIJA - povećana koncentracija neutralnih masti u krvi.

HIPERLIPOPROTEINEMIJA - povećan sadržaj lipoproteina u krvi. Može biti prirođena (familijarna) ili nastaje sekundarno u tijeku neke bolesti.

HIPERTENZIJA ARTERIJSKA - stanje trajno povišena sistoličkog i/ili dijastoličkog krvnog tlaka. Dijeli se u primarnu (esencijalnu) i sekundarnu arterijsku hipertenziju.

HIPERGLIKEMIJA - povećanje razine glukoze u krvi natašte iznad 6 mmol/L. Javlja se zbog nedostatka inzulina, u šećernoj bolesti, u stanjima šoka, moždanog inzulta, bolesti jetre, te poslije obilnog obroka (kao alimentarna, koja je prolazna).

HIPOGLIKEMIJA - smanjena koncentracija glukoze u krvi (ispod 3 mmol/l), simptom, a ne bolest. Javlja se kod šećerne bolesti (prevelika doza inzulina), gladovanja, oštećene jetre. Simptomi: znojenje, zbunjenost, grčevi, koma. Liječenje: intravenozno davanje 25 g glukoze i nastavak infuzije sa 5 % - tnom glukozom.

HIPERKALIJEMIJA - povišenje koncentracije kalija u plazmi (5,5 mmol/l/ i više). Uzroci: smanjeno izluči-vanje kalija mokraćom, primjena dijuretskih lijekova koji smanjuju izlučivanje kalija, povećan unos kalija. Simptomi : umor, kljenut mišica, mučnina, aritmije i EKG promjene provođenja podražaja i rada srca.

HlPOKALIJEMIJA - snižena koncentracija kalija u plazmi (3,0 mmol/l i manje). Uzroci: smanjen unos kalija (gladovanje), gubitak kalija putem crijeva (proljev) ili bubrega. Simptomi: umor, mišićna slabost, na EKG-u se vide karakteristične promjene uz poremećaj rada srčanog mišica, pa može doći do smrti.

HIPOKSIJA - pomanjkanje kisika u stanicama organizma. Uzrok je raskorak između potrebe stanica za kisikom i mogućnosti njegove dopreme u stanice u dovoljnim količinama. Svaka stanica osjetlji-va je na hipoksiju, a najosjetljivije su živčane stanice i miokard.

HIPOLIPIDEMICI - sredstva za liječenje hiperlipidemije, jer je hiperlipidemija jedan od triju najvećih faktora rizika za koronarnu bolest srca.

HlPOPROTROMBINEMIJA - snižene vrijednosti protrombina ispod donje normalne granice (0,7- l,2). Kod bolesti jetre, intravaskularne koagulacije, te kod liječenja peroralnim antikoagulancijama. Kod izrazita sniženja javlja se krvarenje.

HIPOTENZIJA ARTERIJSKA - sniženje krvnog tlaka, više simptom nego bolest. Uzroci : hipovolemija (proljev, krvarenje, povraćanje), smanjenje minutnog volumena srca (infarkt ), te poremećaj normalnih mehanizama održavanja krvnog tlaka.

HIPOVOLEMIJA - smanjen volumen krvi u cirkulaciji, najčešće zbog jačeg krvarenja i zbog jake dehidracije.

INFARKT - lokalizirano područje ishemijske nekroze u organu ili tkivu koje nastaje zbog prekida arterijske opskrbe krvlju ili uslijed embolijskog ili trombotičnog začepljenja vitalne arterije nekog tkiva ili organa. Činioci koji uvjetuju težinu oštećenja i opseg ishemijske nekroze su: opće stanje krvi i kardiovaskularnog sustava, anatomski oblik opskrbe krvlju, brzina razvoja začepljenja i osjetljivost tkiva na ishemiju (srce, mozak).

INSUFICIJENCIJA AORTNOG UŠĆA - poremećaj zatvaranja aortnog zaliska koji u dijastoli uzrokuje vraćanje krvi iz aorte u lijevu klijetku.

INTRATRIJSKI BLOK - usporenje širenja impulsa kroz atrijsku muskulaturu. Uzrok: ishemijska i reumatska bolest srca, infiltracijske bolesti miokarda.. Dijagnoza se postavlja nalazom širokih P-valova u EKG -u. Ne uzrokuje simptome i liječenje nije potrebno.

INTRAVENTRIKULSKI BLOK - prekid ili usporenje provođenja u desnoj ili lijevoj grani Hisova snopa ili u njegovim fascikulima. Uzrok: ishemijske, degenerativne, upalne i prirođene bolesti srca.

ISHEMIJA - neprikladan protok krvi kroz neke organe ili dijelove tijela zbog spazma ili organske opstrukcije krvne žile. Tako nastaje nerazmjer između potreba tkiva za kisikom i količine kisika koja pristiže u tkivo. Ishemija poremećuje normalni metabolizam tkiva, pridružena dovodi do nekroze stanica, hipofunkcije i afunkcije organa. Simptomi ovise o organu u kojem nastane (npr. ishemija srca uzrokuje anginu pektoris).

lZVANTJELESNI KRVNI OPTOK - postupak za vrijeme operacija na otvorenom srcu kojim "aparat srce /pluća" privremeno preuzima funkciju srca i pluća. Cirkulaciju krvi održava pumpa a poseban uređaj oksigenira krv. Omogućuje kirurgu da izvodi operaciju na "suhom" srcu (ispravljanje prirođenih mana srca, kod zamjene oštećenog zaliska, kod premosnica,-).

KALCIJSKI ANTAGONISTI - kalcijski blokatori, antagonisti kalcijskih kanala, grupa spojeva koja smanjuje količinu kalcija potrebnu za izazivanje i održavanje specifičnih staničnih aktivno-sti (kontrakcija, neurotransmisija). U posljednje vrijeme propisuju se u liječenju kardiovaskularnih bolesti (angina pectoris,hipertenzija, infarkt srca).

KALIJ - glavni unutarstanični kation, važan za membranske potencijale mirovanja, akcijske potenci-jale, funkciju živaca i mišića (srčanog i skeletnog). Koncentracija u krvi: 3,6 do 5,2 mmol/l.

KRVNE KAPILARE - najtanje, obilato razgranjene krvne žile, koje se neposredno nadovezuju na arterijske kapilare, prožimaju pojedine organe i dijelove tijela predajući im iz krvi hranjive tvari i kisik, a iz njih uzimaju metabolite i ugljični dioksid. Udružuju se kao venske kapilare prelaze u postkapilarne venule.

KAPILARNA MREŽA - splet svih krvnih kapilara umetnutih između arteriola i venula koje u jednom organu ili dijelu tijela međusobno anastomaziraju u aktivnu površinu za izmjenu tvari i plinova između krvi i tkiva. Obilnu kapilarnu mrežu imaju organi s intenzivnom mijenom tvari (bubreg, jetra, skeletni mišici i srčani mišić).

KARDIOKIRURGIJA - kardijalna kirurgija - kirurgija srca. Primjenom ekstrakorporalne cirkulacije (1953. godine) i razvitkom ostalih grana medicine (kardiologije, rendgenologije itd.) započela je era vrhunskih operacija na otvorenom srcu (korekcije prirođenih srčanih mana, korekcija velikih krvnih žila, zamjena srčanih zalistaka, koronarna kirurgija itd.).

KARDIOMIOPATIJE - heterogena skupina bolesti koje primarno zahvaćaju miokard. Na temelju morfoloških i funkcionalnih promjena razlikuju se tri vrste kardiomiopatija: dilatacijska, hipertrofijska i restrikcijska.

KARDIOPLEGICI - sredstva koja se upotrebljavaju za zaštitu srčanog mišica u toku kirurškog zahvata na srcu. To su tzv. kardioplegijske otopine koje sadrže ione kalija, natrija, klora, kalcija, bikarbonata, te glukozu i manitol.

KARDIOPLEGIJA - metoda izazivanja srčanog zastoja (aresta) hlađenjem miokarda na temp. od 10 do 12°C primjenom perfuzije hladnim otopinama složena sastava za vrijeme kirurških zahvata na srcu. Omogućava optimalnu zaštitu miokarda od ishemije, jer smanjuje metabolizam stanica miokarda, a time i potrebu za kisikom.

KARDIOTONICI - sredstva koja imaju pozitivno inotropno djelovanje na srce uz povećanje njegova minutnog volumena, ali bez povećanja potrošnje kisika. Glavne indikacije: zastojno zatajenje srca i supraventrikulska tahikardija.

KARDIOVALVULOTOMIJA - operacija srca kojom se incizijom ili parcijalnom ekscizijom valvule (zaliska) proširuje stenotično (suženo) ušće.

KARDIOVERTOR - aparat za izvođenje kontroliranoga električnog soka (50 do 200 Ws) za kardioverziju. Sastoji se od električnoga generatora istosmjerne struje, uređaja za sinkronizaciju električnog udara s R - zupcem EKG -a i od dviju elektroda.

KARDIOVERZIJA - uspostavljanje normalnog srčanog ritma u bolesnika s povećanom frekvencijom zbog aritmija (atrijska i ventrikulska tahikardija). Primjenjuje se preko elektroda kardiovertora koje se postavljaju na prsni koš anesteziranog bolesnika.

KAROTIDNA ARTERIJA - arterija vratna koja ima zajedničko stablo, u razini gornjeg ruba štitaste žlijezde grana se na dvije grane: unutarnju i vanjsku. Vanjska opskrbljuje krvlju vanjske dijelove glave i vrata, unutarnja karotidna art. ulazi u lubanju i dolazi do baze mozga.

LIMFA- tjelesna tekućina koja teče u limfnim žilama. Nastaje u intersticiju od tvari koje su tamo dospjele filtracijom iz kapilara i iz stanica. Fiziološka uloga limfe jest ispiranje stvari (metabolita) iz tkiva, čime se pomaže održavanje konstantne unutrašnje sredine, te vraćanje u krvni optok bjelančevina koje su dospjele u intersticijski prostor, kao i tekućine.

LIMFNE ŽILE - sustav žila koji vodi limfu u jednom smjeru, s periferije tijela prema velikim venama u blizini srca. Na svome putu prolaze kroz limfne čvorove s brojnim fagocitima i limfnim sinusima.

LIPIDI - masne tvari; tvari topive u lipofilnim otapalima, netopive u vodi. Kemijski sastav im je vrlo različit, kao i funkcije u tijelu. Neutralne masti su bogate energijom, pričuvne su i gradivne tvari. Lipoproteini prenose lipide u krvi i sastojci su svih živih stanica.

LIPOPROTEINI - slobodne masne kiseline i tracilgliceroli vezani na proteine. Nalaze se u citosolu, staničnim organelama i membranama. Najvažnija im je funkcija da promeću egzogene i endogene lipide između jetre, masnog tkiva i drugih organa i organskih sustava. Dijele se na hilomikrone, VLDL, LDL i HDL. Patološki su djelotvorni u procesu ateroskleroze krvnih žila.

MASAŽA SRCA - postupak uspostavljanja i održavanja optoka krvi nakon srčanog zastoja. Treba je započeti odmah nakon oslobađanja dišnih puteva i umjetnog disanja. Vanjska masaža srca sastoji se u kompresiji srca između prsne kosti i kralježnice (80 do 100 puta u minuti), i otvorena masaža srca izvodi se u operacijskoj dvorani pri otvorenom prsnom košu.

MINUTNI VOLUMEN SRCA - količina krvi koju lijevi ventrikul (klijetka) izbaci u aortu u 1 minuti; jednak je umnošku udarnog volumenta (količina krvi koju lijevi ventrikul izbaci jednom sistolom) i srčane frekvencije (broj otkucaja u 1 minuti).U mirovanju iznosi u muškarca oko 5 l (70x70 ml). U žena je ta vrijednost niža za 10-20%. Minutni volument srca uglavnom je razmjeran ukupnom metabolizmu organizma, odnosno potrošnji kisika.

MIOKARD - srednji mišićni sloj srca, najdeblji i funkcionalno najvažniji od triju slojeva. Znatno je deblji u stjenci klijetke (osobito lijeve) nego u stjenci pretklijetke. Srčano mišićno tkivo sadrži gustu mrežu krvnih kapilara, limfne žile i simpatička i parasimpatička živčana vlakna.

MIOKARDITIS - fokalna ili difuzna upala srčanog mišića koja se razvija za vrijeme ili nakon mnogih virusnih, bakterijskih, riketsijskih, gljivičnih i parazitskih bolesti, ili poslije uzimanja nekih lijekova. Infekcijski agens može oštetiti miokard invazijom miokarda virusom, toksinom, autoimunim mehanizmom. Klinička slika varira od asimptomatskog stanja (fokalna upala) do fulminantne dekompenzacije srca (difuzna upala). Liječenje je simptomatsko uz izbjegavanje fizičkih napora.

MITRALNA GREŠKA - poremećaj funkcije mitralnog ušća. Za normalnu funkciju mitralnog ušća potreban je harmoničan rad svih elemenata mitralnog aparata: lijevi atrij, mitralni prsten, kuspisi, korde tendineje i pripadni dio stjenke lijeve klijetke. Poremećaj funkcije bilo kojeg dijela mitralnog aparata dovodi do mitralne greške.

MITRALNA INSUFICIJENCIJA - bolest mitralnog aparata kada u sistoli dolazi do vraćanja krvi iz lijeve klijetke u lijevu pretklijetku. Vodeći simptom je zaduha, koja se razvojem bolesti povećava sve do nastanka plućnog edema. Liječenje je simptomatsko, diuretici, kardiotonici, antiaritmici.

MITRALNA STENOZA - suženje mitralnog ušća zbog bolesti mitralnog zaliska. Najčešće je posljedica reumatskog endokarditisa, koji dovodi do zadebljanja kuspisa, srašćivanja komisura i suženja mitralnog ušća. To ometa pražnjenje lijevog strija pa u njemu poraste tlak, a zatim se on dilatira. Liječenje je medikamentozno, kirurško, te dilatacija mitralnog ušća balonskim kateterom.

NITRATI - vazodilatacijska sredstva koja izravno djeluju na glatke mišiće. Najčešće se daju u prevenciji i liječenju angine pectoris, zatim kod zastojnog zatajenja srca, infarkta miokarda. Nuspojave su: glavobolja, hipotenzija, tahikardija, vrtoglavica, slabost; zato davati ili primjenjivati s prekidima.

NODUSNA PAROKSIMALNA TAHIKARDIJA - tri ili više nodusnih ekstrasistola; iz atrioventrikulskog čvora, u brzom slijedu, obično nagla početka i svršetka. Srčana frekvencija je između 150 i 200/min. Uzroci, ishemijska, hipertenzivna, insuficijencija srca, hipertireoza, prolaps mitralnog zaliska, ali i u klinički zdravih osoba.

OKSIGENOTERAPIJA - liječenje kisikom, od najveće koristi u slučaju akutne nestašice kisika - hipoksija.

OPTOK KRVI - cirkulacija krvi u zatvorenom sustavu srca i krvnih žila (srčanožilni ili kardiovaskularni sustav). Put koji krv prevali od lijeve klijetke do desne pretklijetke naziva se sistemski ili veliki optok krvi, a put od desne klijetke do lijeve pretklijetke mali (plućni) optok krvi. Količina krvi kojom se opskrbljuju različita područja (organi) precizno se kontrolira i ovisi ponajprije o njihovu stupnju aktivnosti.

OZLJEDE SRCA - mogu biti zatvorene ili otvorene. Zatvorene ili tupe ozljede srca su posljedica utisnuća prsne kosti prema kralježnici i prignječenja srca. Otvorene ozljede srca većinom su posljedica uboda ili ranjavanja vatrenim oružjem. Krv se može nakupljati u perikardnom prostoru ili istječe u grudnu šupljinu.

OZLJEDE ŽILA - najčešće su u prometnim udesima, na poslu, u domaćinstvu, sportu, u suicidu. Ovisno o vrsti krvne žile i jakosti krvarenja, može doći do teških poremećaja životnih funkcija u važnim organima, pa i do smrti.

OŽIVLJAVANJE - reanimacija, postupci kojima se nastoji uspostaviti vitalne funkcije srca i pluća. Osnovni postupci su održavanje prohodnosti gornjih dišnih puteva, primjena umjetnog disanja i vanjska masaža srca.

PALPITACIJA - nelagodan osjećaj lupanja srca. Normalno se rad srca ne osjeća, osim u velikim naporima ili kod abuzusa alkohola, kofeina i nikotina. Te nelagodne osjete u prekordiju bolesnici opisuju kao: preskakivanje, zastajanje, udaranje ili treperenje srca. Palpitacija može biti bezazlen simptom funkcijskog poremećaja srčanog rada, ali može biti i odraz organskog oštećenja srca.

PAROKSIZMALNA-SUPRAVENTRIKULSKA TAHIKARDIJA - tri ili više supraventrikulskih ekstrasistola u brzom slijedu. Frekvencija srca je između 120 i 160 u minuti. Obično naglo nastaje i prestaje. Uzroci: ishemijska bolest srca, hipertenzija, reumatske greške srce, hipertireoza, nikotin, kofein, hipokalijemija, ali se može naći i u zdravih osoba.

PERIKARD - osrčje, fibroserozna vreća u kojoj je smješteno srce, početni dijelovi velikih arterija i završni dijelovi velikih vena. Djelomično je prirastao uz ošit i prsnu kost.

PERIKARDIOCENTEZA - otvaranje perikarda radi vađenja perikardne tekućine u dijagnostičke ili terapijske svrhe.

PERIKARDIOSTOMIJA - kirurško otvaranje perikarda i drenaže perikardne tekućine izvan prsišta pomoću cjevčice. Primjenjuje se kod gnojnog perikarditisa i poslije operacija na srcu.

PERIKARDIOTOMIJA - otvaranje perikarda koja se izvodi radi pristupa na srce i drenaže perikardne šupljine.

PERIKARDITIS - upala osrčja, najčešće kao posljedica bakterijskih i virusnih infekcija, rjeđe gljivičnih i parazitnih infekcija. Nastaje kao akutni ili kronični oblik.

PERKUTANA TRANSLUMINALNA ANGIOPLASTIKA (PTA) - metoda širenja lumena aterosklerotski promijenjenih koronarnih (PTCA) ili perifernih arterija (PTA) balonskim kateterom. Posebni kateter s balonom na vrhu uvodi se u suženi dio žile i balon napuše, tako da balon pritisne aterosklerotski plak i tako širi lumen arterije.

PIOPERIKARDITIS - gnojna upala osrčja s nakupljanjem gnojna sadržaja u perikardnoj vreći. Nastaje širenjem upale iz okoline, nakon kirurškog zahvata na srcu.

PLUĆNO SRCE- promjene desne strane srca zbog akutna ili kronična povećanja tlaka u plućnoj cirkulaciji u tijeku parenhimnih ili vakularnih promjena na plućima.

POSTKARDIOTOMNI SINDROM - skupina simptoma koji se javljaju poslije operacije na otvorenom srcu: povišena temperatura, bol iza prsne kosti, perikardno trenje, aritmije, rjeđe znakovi pleuritisa. Javlja se nekoliko sati ili dana nakon kirurškog zahvata na srcu u 20 do 40% bolesnika.

PRINZMETALOVA ANGINA - oblik angine pectoris koji se javlja u mirovanju, praćen elevacijom ST-segmenta u EKG-u, koja nestaje prestankom bola i čestim aritmijama. Uzrok: spazam koronarnih žila u području organskog suženja. U bolesnika koji imaju stenozu s povremenim spazmom treba izvesti kirurško premoštenje stenoze koronarne žile.

PROPRANOLOL - blokator beta-adrenergičnih receptora. Jedan od najupotrebljavanijih beta-blokatora. Upotrebljava se u liječenju hipertenzije, srčanih aritmija, u prevenciji infarkta srca.

PROVODNI SUSTAV SRCA - specijalni i različito modificirane srčane mišićne stanice koje, za razliku od radnog mišićja srca, imaju ulogu stvaranja impulsa za mišićnu kontrakciju i njegova provođenja u druge dijelove miokarda. Sastavni dijelovi su: sinus-atrijski čvor, atrio-ventrikulski čvor, Hissov snop (desna i lijeva grana) i Purkinijeve niti.

PULS (BILO) - serija tlačnih valova u arteriji nastalih kontrakcijom lijevog ventrikula (klijetke); odgovara frekvenciji srca (broja kontrakcija u minuti). Pipa se trima prstima, najčešće na radijalnoj ili karotidnoj arteriji. Procjenjuje se frekvencija, pravilnost, amplituda (tlak pulsa), brzina uspona i brzina širenja pulsnog vala.

REANIMACIJA SRCA - jedan od osnovnih postupaka oživljavanja, a indicirana je odmah nakon postavljanja dijagnoze zastoja rada srca (izostanak pulsa, široke zjenice, prestanak disanja, cijanoza i gubitak svijesti). Reanimacija započinje ritmičkom kompresijom donje trećine prsne kosti i umjetnim disanjem.

REUMATSKI KARDITIS - upalne promjene na endokardu, perikardu i miokardu u tijeku reumatske vrućice. Reumatskom upalom najčešće su zahvaćeni srčani zalisci (mitralni i aortni).

SINKOPA - nagli, kratkotrajni gubitak svijesti, najčešće zbog hipoksije mozga. Uzroci: srčanožilni, moždani ili metabolički.

SINUSATRIJSKI ČVOR - SA čvor, tračak veoma tankih vlakana miokarda (provodna muskulatura). U njemu se stvara spontano impuls sa frekvencijom od oko 70/min. (predvodnik srčanog ritma).

SPORTSKO SRCE - funkcijske i morfološke promjene srca kao fiziološki odgovor na sportski trening. Kod treninga izdržljivosti dolazi do hipertrofije i dilatacije srca, dok kod treninga snage dolazi do hipertrofije srca.

SRCE (COR) - središnji organ krvožilnog sustava, mišićni organ koji svojim ritmičkim kontrakcijama izbacuje krv i omogućuje optok krvi. Srce ima dvije pretklijetke (atrija) i dvije klijetke (ventrikula). Između pretklijetki i klijetki nalaze se otvori (atrioventrikulska ušća). Kontrakcija srca je automatska, ima sposobnost da samo u sebi stvara impulse i provodi ih posebnim sustavom. Pri srčanom radu neprestano se izmjenjuju razdoblja kontrakcije (sistola) i relaksacije (dijastola), što se naziva srčani ciklus. Radni učinak srca izražava se kao minutni volumen srca, oko 5 L/min.

SRČANE ARITMIJE- promjene u stvaranju ili provođenju impulsa u srca. Izvor tih promjena mogu biti svi dijelovi provodnog sustava. Uzroci: ishemijska bolest srca, kardiomiopatija, upalne bolesti srca, dekompenzacija srca, hipertenzija, prirođene anomalije srca.

SRČANI BLOK - usporenje ili prekid širenja impulsa u dijelu provodnog sustava srca. Prema lokaciji dijeli se na sinusatrijski, intraatrijski, atrioventrikulski i intraventrikulski blok.

SRČANI CIKLUS - ritmične ciklične promjene tlakova i volumenta srčanih šupljina, aorte i plućne arterije tijekom srčanog rada. Dijeli se na dva razdoblja: sistola (kontrakcija miokarda) i dijastola (relaksacija miokarda). Popratne pojave tijekom srčanog ciklusa jesu srčani tonovi.

SRČANI EDEM - kardijalni edem, nakupljanje tekućine u međustaničnom prostoru i u tjelesnim šupljinama kod zatajivanja srca. Edem se najprije primjećuje oko gležnjeva pri kraju dana, a po noći splasne. Pritiskom prsta potisne se tekućina pa nastaje udubina koja polako nestane (tjestasti edem), za razliku od upalnog edema koji je tvrd.

SRČANI INFARKT - ograničena ishemijska nekroza srčanog mišića uzrokovana naglim prekidom protoka krvi u koronarnoj arteriji. Uzrok: začepljenje koronarne arterije trombom koji nastaje na mjestu aterosklerotskog suženja (plak), rjeđe je uzrok embolija koronarnih arterija ili spazam. U EKG-u tipične promjene ukazuju na određenu lokaciju, te povećanje serumskih enzima. Liječenje se provodi u jedinicama koronarne skrbi.

SRČANI ŠUMOVI - auskultacijski i fonokardiografski fenomeni dužeg trajanja, izazvani nizom vibracija raznih amplituda i frekvencija. Za nastanak srčanih šumova mora biti ispunjen barem jedan od dvaju uvjeta: povećana brzina strujanja krvi i postojanje suženja.

SRČANI TONOVI - auskultacijski i fonokardiografski fenomeni kratka trajanja, izazvani serijom vibracija različitih amplituda i frekvencija u toku srčana rada. U njihovu nastanku sudjeluju stjenke ventrikula, zalisci te krv unutar srčanih šupljina. Postoje četiri normalna srčana tona.

SRČANI TUMORI - tumorske proliferacije staničnih elemenata normalno zastupljenih u srcu (primarni tumori) i onih kojih obično nema u srcu (sekundarni tumori-metastaze).

SRČANI ZALISCI - zalisci koji reguliraju smjer protoka krvi kroz srce i velike krvne žile što izlaze iz njega ili ulaze u nj (ventilni mehanizmi). Atrioventrikulski zalisci, lijevi (mitralni, biskupidalni) i desni (trikuspidalni). Polumjesečasti (semilunarni) zalisci, aortni i plućne arterije, te zalistak donje šuplje vene i koronarnog sinusa.

SRČANI ZASTOJ - odsutnost ventrikulskih kontrakcija ili neprikladne ventrikulske kontrakcije koje odmah dovode do prestanka cirkulacije krvi. Srčani uzroci su fibrilacija ventrikula, asistola i cirkulacijski šok. Sa strane dišnog sustava jest prestanak ventilacije (disanja). Liječenje je najhitnije provesti mjere oživljavanja.

SRČANO MIŠIĆNO TKIVO - vrsta poprečno-prugasta mišićnog tkiva koje izgrađuje miokard. Posebna značajka srčanog mišićnog tkiva su prijelazne ploče, koje u mišićnim vlaknima odjeljuju pojedinačne stanice duge 80-100-m s jednom ili dvije jezgre.

STENOZA AORTNOG UŠĆA - suženje aortnog zaliska koje ometa izbacivanje krvi iz lijeve klijetke u aortu.

STENOTOMIJA - kirurški pristup u prsnu šupljinu kroz prsnu kost. Pristup kod operacije srca u vantjelesnoj cirkulaciji.

ŠUMOVI KRVNIH ŽILA - auskultacijski i fonoangiografski fenomeni nad krvnim žilama koji nastaju kod suženja lumena žile ili nastanka arteriovenskog spoja. Šum se najbolje čuje na mjestu stenoze (suženja) i širi se u smjeru krvne struje.

TAHIARITMIJA - ubrzan i nepravilan ritam srca, najčešće kao posljedica fibrilacije pretklijetke (atrija), kada se atrijski impulsi nepravilno prenose na klijetku (ventrikul). Mogu je izazvati i ekstrasistole, koje se u tahikardiji nepravilno pojavljuju.

TAHIKARDIJA - ubrzanje srčanog ritma preko 90/min. Izvor tahikardije može biti u sinusnom čvoru atrija, atrioventrikulskom čvoru ili u ventrikulima.

TAMPONADA SRCA - stanje kada se tlak u perikardnoj šupljini zbog nakupljanja tekućine u njoj, povisi do vrijednosti dijastoličkog tlaka u srcu. Tada je otežano ili onemogućeno punjenje srca, pa ono radi -na prazno- i smrt nastupa zbog nedovoljnog udarnog volumena srca.

TORAKOTOMIJA - operacija kojom se otvara prsni koš u cilju kirurškog zahvata na jednom organu prsnog koša (srce, pluća).

TRANSPLANTACIJA SRCA - presađivanje srca s jedne osobe na drugu. Srce se mora odmah presaditi, jer može podnijeti hipoksiju (bez kisika) od nekoliko sati samo ako je uronjeno u fiziološku otopinu kod temperature 2 do 4°C. Poslije operacije bolesniku se daju imunosupresivni lijekovi.

TROMBEKTOMIJA - operacija kojom se otvara krvna žila ili šupljina srca i odstranjuje tromb.

TROMBOFLEBITIS - aseptična ili septična upala venske stjenke. Oštećenje endotela uslijed traume, katetera, septične upale, staza krvi uslijed dužeg ležanja poslije operacije i dekompenziranog srca. Najčešće su zahvaćene vene donjih udova. Tromb raste apozicijom i može sezati daleko od ishodišta.

TROMBOZA - stvaranje ugruška u krvožilnom sustavu. Nastanku tromboze pogoduje: oštećenje endotela krvne žile ili endokarda srčane šupljine, zastoj kolanja krvi i hiperkoagulabilnost krvi. Tromboza može biti arterijska ili venska. Često je vezana s upalom stjenke vene.

ULTRASONOGRAFIJA - ehosonografija, metoda dobivanja slikovnih informacija pomoću ultrazvuka o veličini i rasporedu organa i tkiva u unutrašnjosti organizma.

UMJETNI SRČANI ZALISTAK - proteza koja se kirurški ugrađuje na mjesto oštećenog prirodnog srčanog zaliska. Tri su osnovna modela: proteza s kuglicom, proteza sa diskom, bioproteza (svinjski aortni zalistak, homotransplantat s ljudskog leša i proteza izrađena od fascije lata).

UMJETNO SRCE - mehanička naprava koja se implantira na mjesto izvađenog pacijentovog srca za privremeno održavanje bolesnikova života do transplantacije srca.

UNDULACIJA PRETKLIJETKE - treperenje pretklijetke (atrija) s frekvencijom između 250 i 400 u minuti.

UNDULACIJA KLIJETKE - treperenje klijetke (ventrikula), teški tahikardijski poremećaj ventrikulskog ritma s frekvencijom od 200 do 300 u min.

VALVULOPLASTIKA - operacija kojom se korigira patološko promijenjeno ušće srca ili čini zamjena novom valvulom (zalistak).

VALVULOTOMIJA - operacija kojom se izvodi rez ili disrupcija suženog ušća. Može biti zatvorena ili otvorena.

VASKULITIS - upala krvne žile. Može postojati kao primarna bolest ili kao manifestacija u sklopu multisistemske bolesti vezivnog tkiva ili infekcije.

VARIKOZNE VENE - izdužene, proširene i vijugave površne vene, čiji zalisci prirođeno nedostaju ili postanu insuficijentni. Najčešće nastaju na nogama.

VAZODILATANCIJE - sredstva koja proširuju krvne žile. Upotrebljavaju se kao antihipertenzijska sredstva, za liječenje zatajenja srca, angine pectoris, periferijskih vaskularnih bolesti.

VAZOKONSTRIKTORI - sredstva koja sužavaju krvne žile. Upotrebljavaju se za podizanje krvnog tlaka.

VAZOMOTORIKA - mijenjanje promjera krvnih žila (uglavnom arteriola): sužavanje krvnih žila kontrakcijom (vazokonstrikcija), odnosno širenje žila relaksacijom (vazodilitacija) glatkih mišićnih vlakana u njihovoj stjenci.

VEKTORKARDIOGRAFIJA - metoda prostornog prikaza akcijskih potencijala srca u obliku vektorske petlje, koja predstavlja zbroj veličina i smjer svih trenutačnih vektora u projekciji na jednu plohu.

VENE - krvne žile koje odvode vensku krv iz kapilarne mreže u srce. Ima ih više nego arterija i najčešće teku usporedo s njima. Stjenka vena je tanja, a lumen širi nego odgovarajućih arterija.

VENSKI ŠUM - kontinuirani šum koji se čuje nad venom. Znak je kompresije vene (tumorom) ili suženja lumena trombom.

VENSKI PULS - vidljivo podizanje vena u toku srčanog ciklusa.

VENSKI ZALISCI - parni polumjesečasti izdanci venske intime (tanak sloj vezivnog tkiva obložen s obiju strana endotelom), koji su slobodni rubovi okrenuti u smjeru strujanja krvi. Sprječavaju vraćanje krvi pod utjecajem sile teže, pa se nalaze u venulama i srednje velikim venama.

VENTRIKULSKA TAHIKARDIJA - niz (najmanje tri) vezanih ventrikulskih kontrakcija. Frekvencija je između 130 i 200 u min. Uzroci: kronične bolesti srca.

ŽILNI SUSTAV - organski sustav koji obuhvaća srce, krvne i limfne žile i ima ulogu funkcionalne integracije organskih sustava u tijelu. Dovodi hranjive tvari, vodu, kisik i hormone u sve dijelove tijela, a sabire i odvodi iz njih ugljični dioksid, vodu i metabolite (proizvode mijene tvari) namijenjene upotrebi u drugim dijelovima tijela ili izlučivanju iz organizma.

ŽIVOT - stanje prirodne aktivnost biljnog ili životinjskog (ljudskog) organizma; sveukupnost funkcija posebno organizirane tvari koja ima autonoman, autoregulacijski i autoreprodukcijski karakter. Jedna od osnovnih značajki života je jedinstvo velike raznolikosti i istovjetnosti (univerzalnosti) temeljnih principa.

| VIJESTI | UDRUGA SRCE | BOLEST | PREDAVANJA | FOTO-GALERIJE | TERMINOLOGIJA | LINKOVI | DONACIJE | KONTAKT |
design by M media