HRVATSKA UDRUGA SRČANIH BOLESNIKA "SRCE"
VIJESTI
UDRUGA SRCE
PREDAVANJA
FOTO GALERIJE
TERMINOLOGIJA
LINKOVI
DONACIJE
KONTAKT
GLASNIK UDRUGE SRCE

BOLEST

Funkcija i bolesti srca
Kako ćemo se ponijeti u nekoj situaciji i kakav ćemo stav zauzeti o problemu, ovisi o tome koliko razumijemo i s kojeg stajališta promatramo događaje. Zato je znanje glavni saveznik pri lučenju važnih od nevažnih podataka i donošenju ispravne odluke.

Govoreći o zdravlju, od velike je važnosti poznavati procese nastajanja bolesti kako bismo mogli djelovati na sprečavanje njihova nastajanja i rano otkrivanje. Razvojem medicine dosižu se granice mogućeg, a one ukazuju na činjenicu da prevencija pojave srčanih bolesti svakog pojedinaca, obitelji i sveobuhvatne zajednice mora imati prioritet pri planiranju zdravlja.

Kolika je važnost srca i krvotoka
Krvotokom se, uz pomoć srca - "pumpe", krvlju prenose hranidbene tvari iz probavila do svih stanica, prenose se hormoni iz žljezda do ciljnih stanica, tkiva i organa. Nadalje krvotokom se prenosi kisik iz pluća do svih stanica tijela, prenosi se ugljični dioksid iz stanica tijela do pluća i konačno, prenosi se i čuva toplina tijela.


Kolika je brzina optoka?
Odrasla osoba ima oko 5 I ( 5000 ml) krvi. Srce za vrijeme rada potisne u žile oko 70 ml krvi. Frekvencija rada srca (puls) je oko 70 puta u minuti, te na taj način, srce potisne oko 5 l krvi u krvotok ( 70 x 70ml = 4900ml, tj. oko 5 l).

Rad srca
Kada se srce stegne (kontrahira) i potisne krv, kažemo da je u sistoli.
U jednom satu srce kontrahira oko 4200 puta i potisne oko 294 I krvi. U jednoj godini kontrahira: 36.792.00 puta i potisne oko 2.575.440 l krvi, a u 70 godina života srce kontrahira 2,5 milijarde puta i potisne 180 milijuna l krvi.

Frekvencija srca

Pravilan ritam
55-100 otkucaja/min
Tahikardija
>100 otkucaja/min (100-160) / 3 min
Bradikardija
<60 otkucaja/min (manja od 55 otkucaja/min)

Za prepoznavanje kardiovaskularnih bolesti te postavljanje pravilne dijagnoze, što je preduvjet za pravilno i učinkovito liječenje, neophodno je nekoliko elemenata:

  1. UZROK BOLESTI( je li bolest prirođena ( najčešće srčane mane), ili stečena (infektivna, hipertenzivna ili ishemična)
  2. ANATOMSKE PROMJENE: Koje su srčane strukture zahvaćene bolešću, koji zalisci u kojoj mjeri, koja je srčana šupljina zahvaćena bolešću, je li zahvaćen perikard i je li došlo do infarkta?
  3. FUNKCIONALNE PROMJENE: Koja je razina fizičke aktivnosti potrebna da izazove subjektivne tegobe?
  4. FIZIOLOŠKE PROMJENE: Postoji li poremećaj srčanog ritma, postoje li znakovi kongestivnog zatajenja srca ili ishemija miokarda?

Poremećaji srčanog ritma spadaju u najčešće fiziološke promjene Najčešći uzroci ozbiljnih poremećaja normalnog ritma kucanja srca su suženja i otvrdnuća koronarnih krvnih žila, koronarna srčana bolest. Daljnji uzroci su:

  • kronična slabost srca (srčana insuficijencija)
  • stanje nakon srčanog infarkta
  • povećana lijeva srčana klijetka te
  • greške na srčanim zaliscima

A pored ovih uzroka to su još i:

  • prejaka funkcija štitnjače
  • pomanjkanje kalija i magnezija
  • pretjerano uživanje alkohola, nikotina i kave
  • ekstremno pomanjkanje sna
  • jak tjelesno ili psihički uvjetovani stres

Na prvom mjestu po učestalosti je poremećaj ritma pretkljetki (Fibrillatio atriorum), koja može biti povremena ili trajna ali je rijetko neposredni uzrok smrti.

Poremećaj ritma klijetki (Fibrillatio ventriculorum), naprotiv, neposredno prijeti smrtnom posljedicom. U terapiji se najprije Ijeći osnovna bolest, dakle koronarna srčana bolest, srčana slabost ili drugi mogući uzroci. Kao tehnička terapija već se dulje vrijeme koristi elektronski stimulator srca (pace maker) kod sporog rada srca (bradikardija), a u novije vrijeme i regulator kod prebrzog rada srca (tahikardija), tzv. defibrilator.


Znakovi srčanog udara
Istraživanje provedeno među ljudima u dobi od 25 do 65 godina, koji su preživjeli srčani udar, pokazalo je da je jedna od četiri osobe izložila život riziku jer nije prepoznala znakove srčanog udara. Znakovi srčanog udara su:

Bol u prsima
jaka bol koja se povećava, traje 30 ili više minuta
Bol u vilici
bol se širi do vilice i natrag prema prsima
Bol u lijevoj ruci
bol se spušta niz ruku i oslabljuje mišiće
Bol u trbušnoj šupljini
stežuća bol ispod desnog rebranog luka, može se zamijeniti s probavnim smetnjama

SRČANI UDAR: je začepljenje terosklerotski promijenjene srčane arterije (koronarne arterije) što pomanjkanjem kisika srčanom mišiću dovodi do propadanja mišićnih stanica (razvija se srčani infarkt).


Što je ateroskleroza ?
Ateroskleroza je biološki proces koji se u stjenci arterije razvija godinama istarenjem organizma postaje sve izraženiji. Ona dovodi do suženja ili potpunog začepljenja. Ovisno o stupnju suženja ili začepljenja te lokalizaciji, razvija se bolest srca, mozga ili perifernih krvnih žila. Djelovanjem čimbenika rizika kao što su povišeni krvni tlak, povišene masnoće u krvi, pušenje, debljina, manjak tjelesne aktivnosti razvija se prerana ateroskleroza.
Sam proces započinje nakupljanjem naslaga masti koje zovemo masne pruge, vremenom nakupine budu sve izraženije, buja vezivno tkivo, taloži se vapno što dovodi do ovapnjenja, gubitka elastičnosti arterije i suženja i/ili začepljenja određene arterije. Proces ateroskleroze može zahvatiti sve arterije u organizmu no najčešće su zahvaćene arterije mozga, srca, bubrega, te nogu. Kada su zahvaćene arterije mozga, može doći do moždanog udara, a ako su zahvaćene koronarne arterije do srčanog udara.

Čimbenici rizika srčanog udara
Danas se zna da mnogi čimbenici rizika pogoduju nastanku bolesti srca i krvnih žila. Na neke od njih ne možemo utjecati (nasljeđe, spol i dob), dok na druge možemo utjecati, bilo da ih liječimo, bilo da utječemo na smanjenje štetnih navika.

Znanstveno je utvrđeno da su najvažniji čimbenici rizika prerane ateroskleroze pa i srčanog infarkta:

ČIMBENICI NA KOJE SE NE MOŽE UTJECATI:

  1. SPOL
  2. DOB
  3. NASLIJEĐE

ČIMBENICI NA KOJE MOŽEMO DJELOVATI:

  1. POViŠENE MASNOĆE U KRVI
  2. PUŠENJE
  3. ŠEĆERNA BOLEST (Diabetes mellitus)
  4. POViŠENI KRVNI TLAK (Hypertensio arterialis)
  5. DEBLJINA
  6. STRESINAPETOST
  7. NEZDRAVA ISHRANA
  8. TJELESNA NEAKTIVNOST
  9. PREKOMJERNO PIJENJE ALKOHOLA

Utjecaj pojedinog faktora na nastajanje bolesti kod pojedinca varira prema njihovom relativnom utjecaju od nabrojanog redoslijeda, te se zbog toga uzročnici ne mogu generalizirati i objediniti za kompletnu populaciju, već je pristup jedinstven svakom pojedincu.

Prekomjerne masnoće u krvi
Prekomjerne masnoće u krvi ili hiperlipoprotinemia: radi se o povećanju ukupnog kolesterola, LDL kolesterola i triglicerida, smanjenju HDL kolesterola u krvi te poremećenom odnosu "dobrog" i "zločestog" kolesterola.

Postoji više tipova lipida, tj. masnoća. Dijele se u dvije osnovne grupe: kolesterol (ukupni, LDL ili zločesti kolesterol i HDL ili dobri kolesterol) i trigliceridi.

Kolesterol u krvi čovjeka nastaje na dva načina: stvaranjem u jetri (oko 1000 mg/dnevno) i unosom hrane životinjskog porijekla (oko 400 - 500 mg/ dan). Neophodan je za normalan rast i razvoj organizma, ali njegovo štetno djelovanje izraženo je kod visokih vrijednosti kolesterola u krvi.

  • HDL kolesterol ("dobri" kolesterol) usporava rast plakova sa svojim antioksidantnim i protuupalnim djelovanjem.
  • LDL kolesterol ("loši" kolesterol) koji je u krvi preostao neprerađen, zajedno s drugim tvarima stvara plakove. Smanjenjem LDL kolesterola u krvi smanjujemo mogućnost nastajanja ateroskleroze.

Preporučljive vrijednosti lipida (masnoča) u krvi.

Ukupni kolesterol
< 5,0 mmol/l
m,ž
HDL kolesterol
< 1,0 mmol/l
m
< 1,2 mmol/l
ž
LDL kolesterol
< 3,0 mmol/l
m,ž
trigliceridi
< 2,0 mmol/l
m,ž

Pušenje
Pušenje je jedan od čimbenika rizika za nastanak ateroskleroze, odnosno bolesti srca i krvnih žila, koji spada u štetne navike. Sastojci duhanskog dima dovode do oštećenja stijenke krvnih žila. Poznato je da duhanski dim sadrži preko 4000 različitih kemijskih sastojaka. Najpoznatiji od njih, nikotin, povisuje krvni tlak, povećava broj otkucaja srca i uzrokuje stiskanje krvnih žila. Nikotin stvara ovisnost, a uzrokuje raka pluća, jednjaka, želuca i drugih organa.

Pušenje je jedna od najgorih ljudskih navika , stvara ovisnost a izravno je povezano kardiovaskularnim bolestima. Taj kratkotrajni užitak udisanja otrovnog dima uzrokuje i cijeli niz drugih zloćudnih i nadasve fatalnih bolesti, poput raka pluća, jednjaka, želuca, mokraćnog mjehura, i drugih organa.

Pušači su četiri puta izloženiji srčanom udaru od nepušača. Prestankom pušenja činite jednu od najefikasnijih stvari za očuvanje vašega zdravlja, smanjujete rizik od bolesti srca za 50 posto. U Hrvatskoj puši trećina muške populacije i četvrtina ženske. Golemi javnozdravstveni problem predstavljaju djeca koja puše već u osnovnoj, a naročito u srednjoj školi.

Šećerna bolest
Šećerna bolest jedan je od bitnih čimbenika za razvoj prerane ateroskleroze odnosno koronarne bolesti. Koronarna bolest je 2 do 3 puta češća u osoba s dijabetesom tipa 2, u odnosu na ostalu populaciju. Dijabetičari imaju lošiju prognozu, posebno žene, koje imaju dva puta veću smrtnost.

Najviše izgleda da obole od dijabetesa imaju osobe s viškom tjelesne mase, nepraviinom i neredovitom prehranom te one koje se nedovoljno kreću. Suvremeni život i nedostatna zdravstvena edukacija dovode do toga da od dijabetesa sve više obolijevaju sve mlađe i mlađe osobe. Razlozi toga su sjedenje u uredu, školi ili na fakultetu, dugotrajno sjedenje pred računalom, vožnja automobilom umjesto pješačenja, korištenje dizala umjesto penjanja stubama. Nadalje, većina ljudi, mladih i starijih, nemaju naviku ili nemaju vremena za bavljenje sportom ili nekim drugim oblikom rekreacije.

Šećerna bolest tip 2 (dijabetes neovisan o inzulinu) pridonosi razvoju prerane ateroskleroze, tim više što se dugo godina često ne prepozna i ne liječi. Bolest oštećuje arterije svih organa, iako ne nužno istovremeno. Razvijena prerana ateroskleroza, ovisno o oštećenom organu, može dovesti do srčanog infarkta, moždanog udara, zatajenja bubrega, oštećenja mrežnice oka, poremećaja osjeta dodira i boli, dijabetičkog stopala sa prijetnjom amputacije i znatnog skraćenja životnog vijeka oboljelih osoba.

Procjenjuje se da dijabetes tipa 2 ima gotovo jedna četvrtina bolesnika koji su pretrpjeli infarkt.

Tipični simptomi dijabetesa, kao što su pojačana žeđ, iscrpljenost i često mokrenje, nisu uvijek prisutni kod bolesnika s dijabetesom tipa 2. Često su prisutni kod dijabetesa tip1 (dijabetes ovisan o inzulinu). Neophodno je na vrijeme prepoznati i liječiti bolest kako bi se uklonile ili odgodi le štetne posljedice.

Preporučljive vrijednosti glukoze (šećera) u krvi:

Dob (god.)
SERUM
šećer(mmol/l)
KAPILARNA KRV (iz prsta)
šećer(mmol/l)
7-19
3,9 - 5,9
20-30
4,2 - 6,0
3,3 - 5,2
>30
4,4 - 6,4
3,5 - 5,6

Povišen krvni tlak
Povišeni krvni tlak može biti dugotrajno prisutan bez simptoma te ga nazivamo i "tihi ubojica". Ako se pravodobno i učinkovito ne liječi može uzrokovati ozbiljno oštećenje srca, krvnih žila, mozga, bubrega, očiju, i drugih organa.

Povišeni krvni tlak široko je rasprostranjena kronična bolest koja ugrožava svakog petog građanina Hrvatske starijeg od 30 godina. U 90 do 95 posto slučajeva bolesti povišenog krvnog tlaka ne zna se uzrok. Radi se o primarnoj ili esencijalnoj hipertenziji (Hypertensio arterialis essentialis).

U vrlo malom broju bolest je posljedica neke druge bolesti (bubrega, nadbubrežne žlijezde, nekih metaboličkih poremećaja i nekih drugih bolesti). Tada govorimo o primarnoj hipertenziji koja se liječi otklanjanjem osnovne bolesti. Povišeni je krvni tlak podmukla bolest koja godinama ne mora pokazivati nikakve znakove. Pojava pritiska i bolova u glavi, crvenila lica, krvarenja iz nosa, očnih problema i gubitka daha, loše spavanje i umor mogu upozoriti na povišeni krvni tlak.

Upravo je dugogodišnja odsutnost simptoma jedan od razloga što se povišeni krvni tlak otkrije slučajno (na sistematskom pregledu ili kod zapošljavanja ili dobivanja vozačke dozvole). To je i jedan od razloga što je motivacija za liječenje mala. Još je veći problem i to što mnoge osobe s povišenim krvnim tlakom uzimaju lijekove ali ne postižu ciljne vrijednosti, što znači da krvni tlak mora biti niži od 140/90 mmHg kod ljudi koji nemaju dijabetes, odnosno 130/80 mmHg ili niže kod dijabetičara.

Prema preporukama Europskog kardiološkog društva vrijednosti krvnog tlaka su:

ARTERIJSKI TLAK
SISTOLIČKI TLAK (gornji)
(mm Hg)
DIJASTOLIČKI TLAK (donji)
(mm Hg)
optimalan
< 120
< 80
normalan
120 - 129
80 - 84
granično normalan
130 - 139
85 - 89
I. stupanj hipertenzije
140 - 159
90 - 99
II. stupanj hipertenzije
160 - 179
100 - 109
III. stupanj hipertenzije
> 180
> 110

Debljina
Debljina je jedan od najvažnijih faktora rizika, često povezan s povišenim masnoća ma, sklonošću dijabetesu, povišenim tlakom i neadekvatnom fizičkom aktivnošću. Postupno, planirano smanjenje tjelesne težine u mnogim stanjima bolesti čak je i važnije od lijekova za već razvijene bolesti.

Indeks tjelesne mase - ITM izračunava se na sljedeći način:

ITM =
Težina (kg)
(kg/m2)

Visina2 (m2)
ITM
normalan raspon
18,5 - 24,9
prekomjerna tjelesna težina
25 - 30
pretilost:
I. stupanj
30 - 35
II. stupanj
35 - 40
velika pretilost
> 40
Opseg struka u žena ne bi trebao prelaziti 80cm, a u muškaraca 94 cm.

Stres i napetost
Dijeta i vježbanje nisu cijela istina za kardiovaskularno zdravlje. Sve više dokaza sugerira da je isto toliko važna vaša psihološka slika.

Narodna medicina uvijek je priznavala da iznenadni strah ili loša vijest mogu biti kobni. Proučavanje ljudi koji su preživjeli potres dalo je veliki doprinos istraživanju onog što bi se moglo nazvati povezanost između emocija i kardiovaskularnog sustava. Kardiolozi su se dugo vremena opirali ideji da srce, snažni izvor života, može biti poremećeno mentalnim događajima. Ne ubijaju, međutim, samo nervni potresi.

Sve više dokaza sugerira da kronična emocionalna stanja kao što su: stres, tjeskoba, neprijateljstvo i depresija uzimaju puno veći danak. Rizik psiholoških i društvenih čimbenika je isto tako velik kao što su debljina, pušenje i visoki krvni tlak, tradicionalni medicinski simptomi kardiovaskularne bolesti. Sve je više klinika koje su se posveti le proučavanju srčane bolesti u jednom od najnevjerojatnijih izvora - u glavi (u razumu, u mozgu).

I traume iz djetinjstva mogu imati utjecaja na srčane bolesti u kasnijem životu, kao što su fizičko, seksualno ili emocionalno nasilje ili zloupotreba droge ili alkohola u obitelji. A što tek reći za stresove sadašnjosti izazvane pretjeranim radom, prijetnjom otkazom, financijskim problemima, itd.

Jednog dana u tretmanu srčanih bolesnika surađivat će kardiolog, nutricionist, psiholog, bolesnik i njegova obitelj, međusobno povezani u ostvarivanju cilja - da srce ne kuca u izolaciji, niti da se duh prepušta mračnim mislima.

Prof.dr.sc. Mijo Bergovac, predstojnik Klinike za kardiologiju KB Dubrava, dokazao je u svom istraživanju da je za vrijeme uzbuna tijekom Domovinskog rata povećan broj infarkta u odnosu na predratno stanje.

Studija rađena u Bosni i Hercegovini nakon rata pokazala je da su kronični stres, depresija i nezadovoljstvo zbog nezaposlenosti također utjecali na bolesnike s infarktom i anginom pektoris.

Nezdrava ishrana

Osnovna pravila prehrane:

Umjerenost (kontrolirati unos hrane koja nema odgovarajuću prehrambenu i energetsku vrijednost)

Raznolikost (svakodnevno unositi što više različitih namirnica)

Ravnoteža (uskladiti unos i potrošnju energije da se postigne i održi zadovoljavajuća tjelesna težina)

Valja odabrati hranu tako da sadrži malo energije (kalorija), a više hranjivih tvari. Dobar odabir su meso i riba, te proizvodi s malim udjelom masti. Valja ograničiti unos masnih kiselina i kolesterola, unos masti mora biti umjeren, ne veći od 30 posto cjelodnevnog unosa energije. Na taj način smanjit će se mogućnost nastajanja srčanih bolesti i drugih kroničnih bolesti.

Najveći izvor energije trebao bi biti iz namirnica poput kruha, tjestenine, riže, žitarica za doručak, povrća, grahorica. Sve su to namirnice bogate ugljikohidratima, ali i vitaminima, mineralnim tvarima i dijetalnim vlaknima. Dnevne obroke valja obogaćivati s voćem. Osim što sadrži prirodne šećere, voće sadrži i vitamine (osobito A i C) te dijetalna vlakna.

Tijekom dana pijte 2 do 3 litre tekućine: vode, prirodne sokove od voća i povrća, nemasno mlijeko i juhe.

Zdravstveno utvrđeno zlatno pravilo ishrane glasi: "Jedi manje!"

Tjelesna neaktivnost
Napredak tehnologije smanjuje potrebu za fizičkim radom u gotovo svim segmentima suvremenog društva, a prezauzetost potiskuje u drugi plan programiranu fizičku aktivnost. Nedvojbeno je potvrđeno da je za održavanje zdravlja i sprečavanje razvoja kroničnih bolesti potrebna redovita fizička aktivnost prilagođena dobi i zdravstvenim mogućnostima.

Značaj tjelesne aktivnosti je višestruk. Ona pridonosi višestrukom poboljšanju učinkovitosti kardiovaskularnog aparata, putem povećane dopreme kisika srčanom mišiću (miokardu) istodobno smanjuje potrebe miokarda za kisikom. Povećava i funkcionainu sposobnost i električnu stabilnost miokarda, pozitivno utječe na metabolizam masti (povećava HDL?dobri kolesterol i smanjuje LDL-zločesti kolesterol), snižava krvni tlak, smanjuje incidenciju dijabetesa neovisnog o inzulinu, povećava osjetljivost na inzulin, snižava agregaciju trombocita, povećava fibrinolizu, pridonosi smanjenju prekomjerne tjelesne težine uz uvjet provođenja pravilne prehrane, održava gustoću kostiju poglavito u žena itd. Istraživanja pokazuju da vježbanje potiče razvoj novih krvnih žila koje opskrbljuju mišićna vlakna, te "prebacuju" mišiće na aerobni metabolizam. Za razliku od anaerobnog metabolizma koji se za dobivanje energije koristi šećerom, aerobni metabolizam kao izvor energije ima mast.

Kada god je to moguće, vožnju automobilom zamijenite pješačenjem, a vožnju dizalom zamijenite penjanjem stubama. Pješačite 30 min, najmanje tri puta tjedno.

Prekomjerno pijenje alkohola
Alkohol u prvom redu treba promatrati kao gastronomski užitak, a ne kao preventivnu namirnicu koju bi trebalo redovito unositi u organizam.

Povoljno djelovanje malih količina crnog vina je sposobnosti podizanja razine HDL- kolesterola - nešto ne štima. Za podizanje, na primjer, HDL kolesterola znatno je učinkovitija i zdravija redovita tjelesna aktivnost.

Pozitivan učinak djelovanja alkohola je zanemariviji od štete koju može prouzročiti prekomjerno konzumiranje alkohola. Alkohol može biti i koristan i opasan po zdravlje. Dok umjereno pijenje pomaže srcu, obilna konzumacija alkohola uzrokuje povišenje krvnog tlaka, a pet i više pića u jednom danu doprinose pojavi fibrilacije atrija - jednog tipa nepravilnog rada srca što može pospješiti formiranje ugruška. Tijekom godina obilna konzumacija alkohola može dovesti do kroničnog zatajenja rada srca. Srce postaje preslabo funkcionirti kao "pumpa", što rezultira i oštećenjem ostalih organa zbog nedovoljne dopreme kisika stanicama.

Poznato je da suviše alkoholnog pića oštećuje jetru, ubija moždane stanice te povećava rizik tumora u ustima, na jednjaku, grkljanu, jetri, debelom crijevu, plućima i doJkama.

Pijte vodu - i voda je dobra za piće! Primjerena hidracija je neophodna za normalno funkcioniranje svih procesa organizma. No srčani bolesnici, ovisno o naravi oštećenja srca, ipak moraju biti oprezni kod unosa tekućine.

| VIJESTI | UDRUGA SRCE | BOLEST | PREDAVANJA | FOTO-GALERIJE | TERMINOLOGIJA | LINKOVI | DONACIJE | KONTAKT |
design by M media